• glava_banner_01

Vijesti

Primjena žičane mreže u novoj međunarodnoj situaciji

Rusija i Ukrajina su izjurile otkako je međunarodna zajednica, razni glasovi izbijaju u beskrajnom nizu, dostojanstvenici raznih zemalja daju razne primjedbe, narod Rusije i Ukrajine živi u ratu, rat je donio veliku bol u život ljudi, kako bi spriječio rata u egzilu u zemlju, niz zemalja na granici s Ukrajinom podiglo je visoku ogradu protiv penjanja, s bodljikavom žicom kako bi spriječilo osoblje da prijeđe granicu.

Upotreba ograde i bodljikave žice 001

Anna Michalska, glasnogovornica poljske granične službe, brzo je objavila da će ograda od 200 kilometara s uređajima protiv kontakta uskoro biti podignuta duž granice s Kalinjingradom.Također je naredila graničarima da uz granicu postave električne brijače.

Upotreba ograde i bodljikave žice 002

Finska granica s Rusijom navodno je duga oko 1340 kilometara.Finska je počela graditi ogradu od 200 kilometara duž svoje granice s Rusijom, uz procijenjeni trošak od 380 milijuna eura (400 milijuna dolara), s ciljem jačanja sigurnosti i sprječavanja mogućih masovnih migracija.

Ograda će biti visoka više od tri metra i presvučena bodljikavom žicom, a na posebno osjetljivim područjima bit će opremljena kamerama za noćno gledanje, reflektorima i zvučnicima, priopćila je finska granična straža.Trenutačno je finska granica zaštićena uglavnom laganom drvenom ogradom, uglavnom kako bi se spriječilo da stoka luta preko granice.

Upotreba ograde i bodljikave žice 003

Finska je službeno podnijela zahtjev za članstvo u NATO-u u svibnju prošle godine, a ubrzo nakon toga predložila je plan za promjenu svojih graničnih zakona kako bi se dopustila izgradnja barijera duž njezine istočne granice s Rusijom.Finska je prošlog srpnja usvojila novi amandman na svoj zakon o upravljanju granicom kako bi olakšala postavljanje jače ograde.
Brigadni general finske granične straže Jari Tolpanen rekao je novinarima u studenom da je, iako je granica bila "u dobrom stanju", rusko-ukrajinski sukob "iz temelja" promijenio sigurnosnu situaciju.Finska i Švedska dugo su održavale politiku vojnog nesvrstavanja, no nakon sukoba između Rusije i Ukrajine obje su počele razmišljati o odustajanju od neutralnosti i pridruživanju NATO-u.

Finska napreduje s nastojanjem da se pridruži NATO-u, razvoj događaja koji povećava mogućnost da bi mogla ukrasti marš susjednoj Švedskoj.Finski predsjednik Sauli Niinisto predvidio je 11. veljače da će Finska i Švedska biti službeno primljene u NATO prije summita saveza u srpnju.


Vrijeme objave: 21. ožujka 2023